Prema istraživanju Smithers Pira u 2008. godini digitalni tisak činio je 18,5% ukupnog obujma offset tiska, a u 2018 je iznosio čak 50%, a na razvijenijim i zrelim tržištima tiska bilježi i veći postotak od navedenog. U periodu između 2008. i 2018. godine zabilježan je rast udjela digitalnog tiska u odnosu na offset tehnologiju i to 68,1%.

Trendovi u digitalnom tisku

Trendovi u digitalnom tisku oslonjeni su na unaprijeđenje produktivnosti i pouzdanosti kako bi digitalnu tehnologiju učinili troškovno isplativijom u odnosu na poslove sa većim nakladama. Realizacija poslova putem digitalnog tiska je brža u usporedbi sa istim poslovima rađenima u offset tisku jer izostaje vrijeme potrebno za izradu tiskarskih ploča, a također ne postoje troškovi pripreme i promjene posla.

Analiza tržišta digitalnog tiska

Analiza tržišta digitalnog tiska pokazuje da ovaj segment nudi bolje odgovore na promjenljive zahtjeve krajnjih korisnika u usporedbi sa offset tehnologijom.  Digitalna tehnologija odgovara većem broju pojedinačnih poslova manjih i srednjih naklada, poslova sa potrebnim bržim obrtom, zahtjevima za varijabilnom i personaliziranim tiskom čiji se značaj rapidno uvećava sa promjenama navika krajnjih korisnika.

Analiza uspješnosti poslovanja tiska pokazuje da je najbolji vid investicija upravo u analizu tržišta, kao i da samo ulaganje pa čak i u najsuvremeniju opremu nije garancija poslovnog uspjeha.

Siguran put ka poslovnom uspjehu započinje adekvatnom analizom tržišta i odgovorom na slijedeća pitanja:

• Koji je Vaš poslovni cilj?
• Koji je ciljani tržišni segment koji planirate osvojiti?
• Koja su Vaša očekivanja po osnovi planirane investicije?

Najvažnije pitanje na kraju glasi:
Da li znate odgovore na prethodno nabrojana pitanja?

Ukoliko niste sigurni, potrebno je definirati/redefinirati poslovni model i napraviti neophodne pripreme i analize koje prethode investiciji. Budite uvjereni da sama investicija u novu opremu ne vodi neminovno do poslovnog uspjeha.

Prilikom definiranja poslovnog modela kao polaznu osnovu treba uzeti krajnjeg kupca i njegove potrebe. Poznato je da krajnji kupac želi povećati svoju zaradu i promet, ali isto tako želi zadržati postojeće i pridobiti nove klijente.

Detaljnija analiza poslovanja firmi uključuje dobivanje  odgovora na slijedeća pitanja:

• Da li je fokus na masovnoj ili personaliziranoj proizvodnji?
• U kojoj mjeri poznajete poslovanje svojih klijenata?
• Problemi / izazovi sa kojima se suočavate?
• Pravac u kojem se razvijaju vaši klijenti?
• Usluge i rješenja koja možete ponuditi?
• Da li posjedujete sve kontakte iz odjela prodaje, marketinga i uprave?
• Da li je moguće i kako skratiti vrijeme realizacije poslovnih procesa (interno i eksterno)?
• Da li je investicija usmjerena samo na ulaganje u novu tehnologiju ili u ulaganje u razvoj odnosa sa klijentima?

Nivo tehničke pismenosti Vaših zaposlenih?

Ukoliko imate odgovore na sva pitanja na korak ste od definiranja poslovnog plana i cilja za poduzeće koje se suočava sa izazovom širenja poslovanja ulaganjem u novu tehnologiju.

Slijedeća faza je razrada dobrog plana proizvodnje. Dobro definiran plan proizvodnje je razvijen od strane sektora  marketinga i prodaje. Najbolje procjene i inputi sa tržišta dolaze upravo iz ova dva odjela. Praksa pokazuje da je izrada plana proizvodnje najčešće oslonjena na tehnička lica i proizvodno rukovodstvo, a da se marketing i prodaja uključuju naknadno kada je potrebno prilagoditi proizvodnju tehničkim uvjetima. Ovakav vid organizacije proizvodnje nije dobra polazna osnova za ostvarivanje dobiti i unaprijeđenja poslovanja.

Slijedeća važna stavka je investicijski budžet koji uključuje troškove procjena, marketinga kao i neophodne izdatke za edukaciju zaposlenih, a direktno zavisi od ulaganja u novu opremu.
U idealnim okolnostima se u ovim fazama angažiraju eksterni suradnici čiji je zadatak analiza i podrška prilikom uspostavljanja novog poslovnog modela. Angažmanom vanjskih suradnika firma, gledano u dugom roku, štedi više novca, nego što iznosi ukupan trošak samog angažiranja date podrške.

Na kraju dolazimo do financijske analize koja predstavlja najkompleksniji dio ukupnog procesa analize. Kalkulacija cijena na bazi utroška vremena često ne postoji. Obračun cijene koštanja jednostavnim množenjem cijene uloženog materijala sa dva nije pouzdan princip i svakako se ne preporučuje. Dosta tiskara prilikom analize projektira veliki broj manjih narudžbi, ne ulazeći dublje u analizu koja bi im mogla otkriti potencijalne opasnosti vezane za data očekivanja. Uvidom u naknadne promjenjive rezultate dolazi do razočaranja. Također se događa da postojeća infrastuktra tiskare nije u stanju odgovoriti na zahtjeve za rastućim brojem manjih isporuka.

Po pravilu, cijena bi trebala biti bazirana na odnosu između izrade/amortizacije,  kao i učinkovitosti/iskoristivosti. Nositelji troškova se ne odnose samo na repromaterijal nego i na neadekvatnu iskorištenost postojećih struktura i nedostatku korištenja programskih alata koji mogu znatno utjecati na skraćenje proizvodnih procesa.

Prilikom analize ponude digitalnih strojeva za tisak na tržištu obično se kreće od analize kvalitete otiska. U razmatranje također treba uzeti  mogućnosti automatske kalibracije kao i linearizacije u toku rada. Posebno mjesto zauzima analiza servisa i podrške razmatranog ponuđača koja se odnosi na aspekte servisa, vrijeme odaziva povodom prijave problema itd.

Radna snaga je aspekat koji zaslužuje posebnu analizu. Svaki stroj vrijedi onoliko koliko je sposobna i obučena radna snaga koja na istome radi.

Strojevi  za digitalni tisak

Razvoj digitalne tehnologije nudi ogroman broj novih prilika, ali i velike rizike. Management firme, spremne za ulaganje, mora koncentrirati svoje napore i provesti detaljnu SWOT analizu kako bi donio odluku o daljnjim koracima kada su nove investicije u pitanju.